U Specijalnom državnom tužilaštvu juče je nastavljeno saslušanje zbog afere Abu Dabi fonda za razvoj, iz kojeg je dobijeni kredit raspodijeljen bez poštovanja uslova i koji je potrošen u neke druge svrhe, kako sumnjaju nadležni, a ne za razvoj privrede sjevera Crne Gore. Saslušani su vlasnik „Vektre”
Dragan Brković, koji je negirao krivicu, i
Ljubo Perišić na okolnosti pod kojim uslovima su dobili sporni novac i način na koji su ga koristili. Istraga je došla do sumnje da su određene firme korisnice kredita, suprotno ugovoru, novac za koje je garantovala država iskoristili za druge namjene.
Istraga je došla i do novih detalja, pa je utvrđeno da je kredit sa Abu Dabi fondom vrijedan 50 miliona američkih dolara (USD) ugovarao bivši ministar finansija i aktuelni guverner Centralne banke (CBCG)
Radoje Žugić. To se može zaključiti na osnovu dokumentacije u koju je „Dan” imao uvid. Radi se o dokumentaciji koja je imala oznaku tajnosti i koja je godinama skrivana od javnosti.
Prema podacima do kojih je došao „Dan”, bivša vlada dala je garanciju na čak 50 miliona dolara. Arapi mogu da aktiviraju garanciju na iznos od oko 23 miliona, koliko im se sada duguje, ukoliko taj novac ne bude mogao da se naplati drugačije. Upravo dokumenta koja pokazuju postojanje te garancije su nestala. Tu se pominje i ime Žugića koji je imao ulogu u tom poslu kao ministar finansija, a koji je, kako se sumnja, kao jedan od predstavnika zajmoprimca 2015. godine dao višemilionsku garanciju Ministarstva finansija. Vladina odluka da se tako nešto učini nikada nije saopštena javnosti. Nema je ni na sajtu Vlade Crne Gore. Iz Ministarstva poljoprivrede potvrđeno je „Danu” da će se i guverner Radoje Žugić naći u prijavi koju je taj resor spremio za Specijalno državno tužilaštvo (SDT).
Tužilaštvo će, kako saznajemo, ispitati i Žugićevu ulogu vezanu za navodno kršenje Zakona o platnom prometu kad su u pitanju transakcije realizovane u okviru Abu Dabi fonda. Naime, dozvoljeno je suprotno pravilima da se transakcije u Crnoj Gori obavljaju preko deviznih računa otvorenih u Prvoj banci.
U članu 61 Zakona o platnom prometu jasno piše da – nakon prijema novčanih sredstava po osnovu međunarodne platne transakcije pružalac platnih usluga primaoca plaćanja može isključivo da: 1) primljena sredstva prenese na transakcioni račun primaoca plaćanja za izvršavanje nacionalnih platnih transakcija; 2) izvrši isplatu gotovog novca primaocu plaćanja ili 3) izvrši plaćanje obaveza u inostranstvu primaoca plaćanja.
I pored činjenice da iz ugovora sa Abu Dabi fondom proizilazi da je IRF zajmoprimac čija je obaveza, prema ugovoru, da obavlja bankarske poslove za potrebe realizacije ADMAS projekta i da jedino IRF može povlačiti novčana sredstva, ministarstvo je zaključilo devet ugovora o kreditu kojima je podijelilo sredstva u vrijednosti od 23,2 miliona dolara. Izlazeći izvan okvira svoje nadležnosti i kršeći procedure propisane osnovnim ugovorima, ministarstvo kreditna sredstva dodjeljuje sledećim korisnicima: Agro carine – Farma Pišče, Plužine, u iznosu od 2.500.000; Vektra Jakić, Pljevlja, u iznosu od 3.000.000; Mesopromet, Bijelo Polje, u iznosu od 3.000.000; HM Durmitor, Žabljak, u iznosu od 2.000.000; Milkraft, Bijelo Polje, u iznosu od 3.000.000; EKO-PER, Šavnik, u iznosu od 2.500.000; F.M.L., Nikšić, u iznosu od 1.200.000; MI Goranović, Nikšić, u iznosu od 3.000.000 i IM Gradina, Rožaje, u iznosu od 3.000.000 američkih dolara.
Prema saznanjima „Dana”, specijalni tužilac će tokom naredne nedjelje nastaviti sa saslušanjima najbližih saradnika bivšeg ministra poljoprivrede
Petra Ivanovića i vlasnika firmi koje su dobile kredit.
Vl.O.
Tužilaštvo saslušalo više osobaPripadnici Specijalnog policijskog tima 4. februara priveli su radi saslušanja bivšeg predsjednika Investiciono-razvojnog fonda
Zorana Vukčevića, funkcionera SDP-a i nekadašnjeg ministra poljoprivrede u Vladi Crne Gore
Budimira Mugošu i inženjera građevinstva iz Instituta ovlašćenjih procjenjivača Crne Gore
Milana Adžića, a saslušan je i bivši ministar poljoprivrede
Petar Ivanović.”Arapi mogu da aktiviraju garanciju na iznos od oko 23 miliona, koliko im se sada duguje, ukoliko taj novac ne bude mogao da se naplati drugačije